HVALJEN ISUS

Hvaljen Isus prijatelji mili,
živi zdravi i veseli bili,
prelijepo je u našemu kraju,
Lađevčani sve vas pozdravljaju
pozdravljaju sve u svakom selu,
i Hrvatsku domovinu cijelu

Malo Kordunsko mjesto Lađevac sa desetak sela i zaseoka nalazi se nedaleko od Slunja.

Lađevac je ljepo mjesto ispod Prozor brijega,
sa njega se ljepo vidi plovnija cijela
Prozor pogled sa Mašvinom spaja,
izmeđ njih su ljepa sela ljepih običaja
iz lađevca i Furjana jedna cesta bijela,
spojili smo običaje naših sela
da kažemo našoj omladini
šta je nekad davno bilo u starini
djeci našoj dajemo na znanje
da čuvaju svoja sela svoje običaje

Povratkom iz progonstva nakon obnove svojih razrušenih domova u Domovinskom ratu, Lađevčani su krajem 2000.g. osnutkom kulturno umjetičkog društva prišli obnovi svoje kulturne baštine.

KUD LAĐEVČANI

Lađevčani osnovali Društvo,
osnovali žensko a i muško
povremeno mi se sastanemo,
zapjevamo pa i zaigramo
iza leđa brige ostavimo,
i reumu malo ublažimo
jer dok pjevaš srce bolje kuca,
a u kolu nema mjesta bolu
svima nam je tlak u normali,
što da kažem ništa nam ne fali
a kod kuće nekad ima svašta,
nemam pojma, niti neznam zašta
zato svako nek se razonodi,
jer sudbina sutra kud nas vodi

Društvo nosi ime svog mjesta i do 2010. g. broji dvadesetak članova uglavnom starije životne dobi.

Članovi društva; Hrvojević Eva-Dragica-Šime, Grgić Mile,  Klobučar Kate-Pave, Kolaković Ivica, Lesar Tina-Mile, Mikić Jure, Medved Kate (Smolćova, Mulčova),  Matanić Mare, Matić Alma, Pausić Ane-Ive, Pleš Ive, Salopek Ankica, Šajfar Ive, Trubić Marija-Kate-Jure, Vukošić Mare, Jure, Vuković Mile-Mare-Bernada-Antonija-Ivana.

LAĐEVAC – NAJLJEPŠI NAM SVIMA

Lađevac najljepši nam svima,
iako još ruševina ima
naša sela sva su uništena,
a u srcu želja zapaljena
običaji stari nam su mili,
još kada bi mladi s nama bili
tu je nakad mladi bilo dosta,
ne ognjištu malo tko da osta
ognjišta se sva pomalo gase,
ne vidi se da gdje krava pase
ali eto mi se još ne damo,
pa pomalo pjevati probamo
zaigrajmo sada svi u kolu,
nema mjesta tugi a ni bolu
a već sutra neznam što će biti,
sigurno ćmo i tablete piti

NAŠA DRAGA

Naše Društvo ima svoju Dragu,
ona nama daje novu snagu
njeno ime samo sve govori,
svi slušamo kada ona zbori
naša Draga ko melem je blaga,
kad zatreba ko munja je s neba
sve planove ona za nas kroji,
a kad treba ona se i znoji
i izlete ona nama snuje,
a uspjehe sebi pripisuje
nam je bitno da nas svuda vide,
nije važno kome uspjeh ide
mili Bože gdje bi mi sve bile,
malo kasnije da smo se rodile
sve do stote aktivne ćmo biti,
a za dalje – to ćmo razmisliti

Budući su sve nošnje otuđene-uništene u Domovinskom ratu, Društvo je nakon osnutka obnovilo:

svečane ____________ korizmene ____________ radne

pokladne

nošnje našeg kraja uz nesebičnu pomoć Kate Medved (Smolćove) te Eve Hrvojević (Vranješove).

Posebno izdvajamo aktivnost i požrtvovnost članova bez kojih bi društvo teško djelovalo: Dragica i Joso Bijonda, Šime i Dragica Hrvojević, Ankica i Stjepan Salopek. Iako dugi niz godina žive i rade u Zagrebu, uvijek su za potrebe društva prisutni u Lađevcu i glavni su nosioci i pokretači svih aktivnosti društva.

U mnogim programima nesebičnu pomoć pružaju nam Marija i Ivica Kolaković iz Slunja.

Veliku zahvalnost Društvo duguje Mr. Miroslavi Hadžihusejnović-Valašek te Stjepanu Salopek na potpori, podršci i promicanju Društva.

Folklorna baština našeg kraja, zbog hrvatskog nacionalnog identiteta u bivšem režimu zatirana, nepoželjna, etnološki neistražena, nepoznata široj javnosti, čuvana i njegovana u srcima i sjećanjima mještana, zahvaljujući članovima KUD-a „Lađevčani“ izašla je na svjetlo dana. Osnutkom Društva naša folklorna baština kao i cijelog Korduna do tada nepoznata, stala je uz bok ostalim regijama naše Domovine.

Izvornu folklornu baštinu; pjesmama, plesovima i običajima predstavili smo, kako na Kordunu, tako i širom Lijepe naše te u inozemstvu na mnogobrojnim smotrama folklora, koncertima, turističkim manifestacijama, radio -  televizijskim emisijama te ostalim prigodnim svečanostima. (više fotografija)

PRĆIJAŠI

Lađevčani prćijaši zvani,
već odavno ne samo od lani
ni uvreda, ni drago im nije,
iza toga još se nešto krije

Lađevčane namaš nikve mane,
jer ustaneš čim zora osvane
vredno radi, zarađeno štedi,
kad se moli, onda samo sjedi

Lađevčani bez svega ostali,
u nevjericu ipak nisu pali
od nule sve su započeli,
kak se može, a ne kak se želi
jedan problem nije riješit lako,
naše mlade nazad vratit kako
a mi stari što nas malo ima,
dal je ljeto dal je gora zima
našu tugu malo razbijemo,
kad u «Kudu» mi se sastanemo
sve krivine tamo izravnamo,
uz tamburu kada zaigramo
takvi su prćijaši sada,
kakvi sada, takvi odvajkada

 

Od ostalih aktivnosti izdvajamo:

Prikupljanje etnoloških predmeta te postavu etnološke izložbe, (više fotografija) revitalizaciju tradicionalnih božićnih, (više fotografija) pokladnih i ostalih pučkih običaja mjesta. (više fotografija)

Organizaciju folkornih susreta Korduna 2002. (više fotografija).
Smotra 2009.(više fotografija)
posjet Lađevcu folkorne grupe hrvata CFU Tamburitzans iz Mulwaukee kraj Chihaga – SAD (vidi zabilješku). proslave Jurjeva 2004., 2005., 2006., 2008. g. te posjet i zajedničko druženje iseljenih Kordunaša iz Slavonije 2005. g. (više fotografija)

2010.g. Društvo je proslavilo desetu obljetnicu rada, nama veliku obljetnicu s obzirom da je prosjek društva  oko 70 godina. Ne priključe li se mlađi članovi, daljnje djelovanje ovog društva upitno je obzirom na starosnu dob svega petnajstak aktivnih članova.

 

10. ROĐENDAN

veliki je za nas dan,
jer KUD slavi 10. rođendan,
eto još smo mladi,
šezdesetosam godina samo,
zaigramo a i pjevat znamo
oprostit nam neće ni Bog dragi s neba,
jer nismo naučili mlade sve što treba,
sada oni ne znaju stara kola – pjesme,
a ove naše divne nošnje su im smješne,
mi se sada trudimo obnoviti starinu,
probuditi uspavanu svoju omladinu,
ej vi Lađevčani, dođite u selo,
preuzmite obaveze, osnivajte prelo,
a mi vakvi kakvi jesmo, odmora nam treba,
da u miru dočekamo pozivncu s neba

Ubrzo nakon proslave desete obljetnice, društvo su što zbog smrti, što zbog bolesti napustili veći broj članova te je bio upitan nastavak rada i djelovanja.

Hvala Bogu 2011. g. Društvu se aktivno priključujunovi članovi koji su uveliko zaslužni zadaljni nastavak rada, očuvanja i promicanje folklorne i kulturne baštine naše župe: Cindrić Anka, Brajdić Mira, Medved Draga-Zvonko-Luka-Marijana-Mile, Matić Alma, Miškulin Marija-Mile, Katić Ruža, Krunić Joso, Salopek Marko-Ive-Ivica, Žgela Štefanija-Joso.

 

NOVIM ČLANOVIMA OD 2011.

Hvala Bogu i sveticama svima,
sad u KUD-u vlada dobra klima
u društvo je došla snaga mlada,
sad za društvo ima ipak nada

Kao predsjednica Društva u svoje osobno ime a nadam se u ime svih mještana lađevačke župe od srca zahvaljujem novim članovima na priključenju društvu, koji će svojim radom i djelovanjem nastaviti čuvati i njegovati folklornu, kulturnu baštinu našeg  kraja te budućim generacijama ostaviti trag o postojanju ovog mjesta i njenoj kulturnoj baštini.

STIŽE BAJA

Stiže baja iz Lađevac kraja
i sa njime njegovi pajdaši
raspjevani a i razigrani,
i za njima ljepotice stižu,
ljepa stasa a još ljepšeg glasa,
zajedničku pjesmu kad povedu,
glasovi se u jedno povežu
i do svakog srca oni sežu
poslušajte ovu mladost sada rada,
nikad mlađi nego što su sada

Tu su i podupirući članovi koji žive na zagrebačkoj i karlovačkoj adresi a s nama su  srcem i fizički kad je to moguće:

Tomislav Bijonda, Marica i Marko Keser, Josipa Ljubanović, Stjepan Salopek, Pero i Ivica Žgela.

Kako su žitelji mjesta i cijele Lađevačke župe uglavnom starije populacije, mjesto sa desetak sela i zaseoka zbog starosne dobi žitelja pomalo zamire. Društvo ga pokušava oživit kad ne može ekonomski, razvojno, gospodarski, demografski, jedino čime može -  pjesmom i plesom. (više fotografija)

LAĐEVAČKA ŽUPA

Lađevačka župa razastrta širom,
manje desnim više lijevim krilom
više sprijeda sa istočne strane,
širom župe ostale su rane
sa ognjišta djeca otjerana,
roditeljska osta gola grana
naša djeca na drugom su kraju,
a mi stari, tko za nas još mari
svaka druga kuća prazna stoji,
što je ovo ljudi mili moji
i to jošte što nas malo ima,
sudbina je nama ista svima
netko šećer, nekog tlak ruši,
a nekoga reuma i alergija guši
samo jedna bola ista svima,
svako svoju apoteku ima
mirovina da je malo veća,
za nas sviju bila bi to sreća

Društvo je jedini pokretač života u mjestu kroz organizaciju zajedničkog druženja mještana na dan  proslave mjesnog zaštitnika župe; Jurjeva i Vidova, organizacijom folklornih susreta Korduna (smotre folklora) te ostalih pučkih manifestacija.

(Više fotografija)

VRATITE SE LAĐEVČANI MILI

Lađevčani naši mili,
zašto ste nas ostavili,
što li Vam se zamjerilo,
dal majčino toplo krilo,
il očeva rodna gruda,
koja traži mnogo truda
majčino je toplo krilo,
najljepše ti tamo bilo

bez očinske tvrde grude,
potomci će da ti sude
jer potomci znati neće,
od kuda im krv potječe
nisu oni gradskog roda,
ne treba ima sva ta moda
da im djete treba buca
i na pašu da on ide,
da mu oči polja vide,

tu u gradu polja nema,
da uveče zamiriše,
da se bježi ispred kiše
morate se razmisliti,
gdje li vam je bolje biti
vrati mi se brate mili,
da nebudu sela prazna,
nije valjada Božja kazna
usliši nam Bože želje,
bilob sreće i veselje

Izdanjem samostalnog AUDIO, dvostrukog CD i DVD nosača zvuka sakralnih i svjetovnih pučkih pjesama, plesova, običaja, te sudjelovanjem u izdanju prvih CD-a svjetovne i sakralne baštine Korduna (Vječni Kordun pjeva, Kordunski Uskrs, Kordunski Božić) budućim generacijama želimo ostaviti dokaz o našem radu te njegovanju kulturne i folklorne baštine Lađevačke župe. 

ČUVAJ SVOJU BAŠTINU

Stara me je mama naučila,
davno nekad još sam dijete bila
čuvaj naše nošnje običaje,
kroz godine sve dok ti život traje
svojoj djeci moraš dat na znanje,
nije važno kakvo im je zvanje
baština se naša neka čuva,
kao što se čuva komad kruva

Autori stihova:

Lađevac je ljepo mjesto – članica društva: Eva Hrvojević

Hvaljen Isus, Kud „Lađevčani, Lađevac najljepši nam svima,
Naša Draga, Prćijaši, Deseti rođendan, Stiže baja,
Lađevačka župa, Novim članovima 2011.,
Vratite se Lađevčani mili, Čuvaj svoju baštinu - članica društva: Ane Pausić